Finansije i Osiguranje - Slovenija

U Sloveniji je gospodarski rast u prvom tromjesečju i dalje uglavnom proizašao iz aktivnosti na domaćem tržištu, pri čemu se sve više ističe građevinska industrija, gdje Banka Slovenije uz planirana državna ulaganja očekuje daljnji rast. Potražnja je ostala velika u netrgovačkim uslugama, a prodaja automobila ojačala je kako su se opskrbni lanci normalizirali.

Naprotiv, smanjen je obujam prodaje u mnogim drugim segmentima trgovine, uz visok rast cijena hrane, posebice u trgovini mješovitom robom, piše Banka Slovenije u danas objavljenom travanjskom izdanju publikacije Pregled makroekonomskih kretanja.

Prema procjeni središnje banke, Slovenija bi u prvom kvartalu ove godine mogla ostvariti gospodarski rast od jedan posto. Statistički ured Republike Slovenije prvu će procjenu objaviti 16. svibnja.

Povjerenje u gospodarstvo postupno se pogoršavalo u prvom tromjesečju, pri čemu je slab realni robni izvoz naglašen niskom procjenom narudžbi u proizvodnji. U prva dva mjeseca njihova je proizvodnja bila nešto veća nego prije godinu dana, što Banka Slovenije uglavnom pripisuje farmaceutskim tvrtkama. Zbog visokih cijena električne energije i plina nastavio se pad proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama.

Zategnutost na tržištu rada i dalje je velika. Međugodišnji rast broja radno aktivnih postupno se smanjuje, ali ostaje iznad dugogodišnjeg prosjeka, a usporava se i očekivano zapošljavanje, napominje Banka Slovenije. Dok se broj registriranih nezaposlenih i dalje smanjuje, nedostatak radnika na domaćem tržištu rada i dalje je velik, zbog čega se i dalje povećava zapošljavanje stranih državljana.

Zbog visokog rasta minimalne plaće, međugodišnji rast prosječne bruto plaće u siječnju je bio izrazito viši, što se uz nastavak rasta zaposlenosti odrazilo na ubrzanje rasta bruto plaće na 13,4 posto. To je najviše od svibnja 2021. Istodobno, ankete pokazuju visoka očekivanja zaposlenika glede ovogodišnjeg rasta plaća.

S smanjenjem uvoznih cjenovnih pritisaka i umjerenom domaćom potražnjom tekući račun platne bilance u veljači je bio u suficitu. U prva dva mjeseca ove godine robni izvoz nominalno je bio veći za 10,2 posto, ali je s obzirom na izvozne cijene realno niži za 2,2 posto. Isto vrijedi i za uvoz, pri čemu Banka Slovenije napominje da je zbog naznačenog poboljšanja uvjeta razmjene, manjeg realnog uvoza roba, daljnjeg brzog rasta izvoza usluga i stabilnog deficita dohotka saldo tekućeg računa na početak ove godine pretvorio u mali suficit.

Domaća inflacija u ožujku je skočila na 10,4 posto, što je uglavnom rezultat baznog efekta zbog pojeftinjenja električne energije između ožujka i svibnja 2022. Bez njega bi inflacija u ožujku iznosila 8,7 posto, procjenjuje Banka Slovenije. Rast cijena hrane i temeljna inflacija nastavljaju jačati – hrana bez alkohola i duhana bila je 19,4 posto skuplja nego godinu prije, najviše od 2000. godine, a temeljna inflacija ubrzala se na 7,2 posto.